Što morate znati o antibioticima

Zima je njihovo doba. Antibiotici, moćni lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija, među najčešće su propisivanim lijekovima današnjice, posebno u sezoni gripe i prehlade kad ih često zapravo i ne trebamo.

Antibiotici učinkovito ubijaju ili usporavaju rast i razmnožavanje patogenih i nepatogenih bakterija, ali na viruse i većinu gljivica nemaju nikakav utjecaj.

Međutim, sve više slabi i njihov utjecaj na bakterije jer je njihova prečesta i neracionalna upotreba dovela do razvoja otpornosti na antibiotike. Zadnja dva desetljeća bakterije sve brže razvijaju nove mehanizme otpornosti dok je pronalazak novih, klinički primjenjivih, antibiotika znatno usporen. Osim pitanja otpornosti, antibiotike obavezno prati i gotovo nezaobilazna tema nuspojava.

Ovo je pet stvari koje obavezno trebate znati prije uzimanja antibiotika.

 1. Najčešće bakterijske infekcije koje se liječe antibiotikom

Među najčešćim bakterijskim infekcijama koje se liječe antibioticima su upala srednjeg uha, infekcija krajnika bakterijom Streptococcus pyogenes, upala pluća i meningitis (infekcija ovojnice mozga). Antibiotici liječe i spolno prenosive bolesti, a francuski znanstvenici tvrde da antibiotik može funkcionirati slično kao 'pilula za dan poslije', ali ne za trudnoću nego za spolne infekcije. Kažu da se širenje nekih spolno prenosivih bolesti može drastično smanjiti ako bi ljudi koji su prakticirali odnose bez zaštite u roku od 24 sata uzeli antibiotik. Unatoč dobrim rezultatima, istraživanje je prilično kontroverzno zbog generalne prijetnje rastuće otpornosti na antibiotike jer se antibiotici ionako prečesto koriste.

 2. Nezaobilazne nuspojave antibiotika

Antibiotici, kao i neke druge skupine lijekova poput kortikosteroida, dok jedan problem rješavaju, drugdje mogu stvoriti nove probleme. Većina lijekova ima nuspojave. Najčešće nuspojave antibiotika su: zatvor, proljev i gljivična infekcija, a moguće je razviti i sekundarnu bakterijsku infekciju dok se liječi ona koja se prva javila. Antibiotici uz loše neselektivno uništavaju i one "dobre bakterije", koje nam pomažu da naša probava funkcionira normalno, počevši od bakterija u usnoj šupljini. Zato je uz antibiotik poželjno koristiti probiotik koji može spriječiti neugodne nuspojave. Najbolje kontrolirani probiotik je onaj u obliku probiotičkog lijeka. Na hrvatskom tržištu jedini takav lijek je Linex Forte. On pruža provjereni sastav, kvalitetu i sigurnost pri vraćanju ravnoteže crijevne mikrobiote, te na taj način rješava crijevne probleme povezane s uzimanjem antibiotika.

3. Kako antibiotici ustvari djeluju?

Antibiotici po djelovanju mogu biti baktericidni - oni koji uništavaju bakterijske stanice ili bakteriostatski - oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija, nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice. Ovisno o vrsti uzročnika, koristi se jedan ili drugi tip antibiotika, a kod teških infekcija i osoba oslabljenog imuniteta bolji je baktericidni antibiotik. Osim toga, antibiotici mogu biti širokog i uskog spektra djelovanja.

 4. Što izbjegavati uz antibiotik

Treba izbjegavati alkoholna pića, posebno za vrijeme i 48 sati nakon terapije metronidazolom ili tinidazolom, zbog mogućih neželjenih efekata. Antibiotici iz grupe tetraciklina i fluorokinolona u kombinaciji s kalcijem iz mlijeka ili narančinog soka mogu omesti njihovu apsorpciju. Međutim, isto se može dogoditi i s drugim elementima poput magnezija, željeza ili cinka koji u većim količinama mogu biti prisutni u mineralnim vodama ili nekim dodacima prehrani. Sok od grejpa će pak utjecati na aktivnost enzima koji kontroliraju metabolizam mnogih lijekova, uključujući i antibiotike.

5. Nikako ne uzimati antibiotik na svoju ruku

Hrvati masovno koriste antibiotike. Svaki treći Hrvat popio je antibiotik prošle godine.  Analize potrošnje lijekova pokazuju da se oni koriste prečesto i u velikom broju slučajeva bez konzultacija s liječnikom. Prema posljednjim istraživanjima, 100 tisuća Hrvata na dan koristi antibiotike, a polovica njih nepotrebno. U idealnim uvjetima prije propisivanja antibiotika trebalo bi napraviti laboratorijske pretrage koje bi identificirale bakteriju i tako omogućile liječniku da propiše djelotvoran antibiotik. No često se ne čeka toliko pa se antibiotik prepiše i prije laboratorijskog dokaza. Posljedica neracionalne primjene bakterijska rezistencija ili otpornost određene bakterije na djelovanje antibiotika. U Europi čak 25 tisuća ljudi umire zbog infekcije višestruko rezistentnom bakterijom.

Živim hr